Kapadokija nije samo poznata po svojim fascinantnim pejzažima, već i po bogatoj istoriji koja traje hiljadama godina. Smještena u srcu Centralne Anadolije, ova magična regija je ugostila bezbroj civilizacija, svaka ostavljajući iza sebe izvanredne tragove.
Istorija Kapadokije datira još iz paleolitske ere. Najstarija naselja u regiji sežu više od 6.000 godina unazad. Među prvim poznatim civilizacijama bili su Hiti, koji su Kapadokiju pretvorili u važno središte trgovine i kulture u 2. milenijumu pre nove ere.
Kasnije su Persijanci nazvali ovu regiju Katpatuka, što znači "Zemlja lepih konja." Čak i danas, Kapadokija se često pamti po ovom legendarnom imenu.
U 1. veku pre nove ere, Kapadokija je došla pod vlast Rimskog Carstva. Tokom ovog perioda, postala je i strateško i kulturno središte.
U ranim vekovima hrišćanstva, Kapadokija je dobila još značajnije mesto. Suočen sa progonom, rani hrišćani su pronašli utočište u dolinama urezanim u meki vulkanski kamen, u podzemnim gradovima i u skrivenim pećinskim crkvama. Dobro očuvane freske iz tog vremena i danas se mogu videti u Göremeu, Čavušinu i u dolini Ihlara.
Posle Bitke kod Manzikerta 1071. godine, Kapadokija je postala deo Seljukskog Carstva. Seljuci su ostavili iza sebe džamije, karavansaraje i mostove, doprinoseći raznovrsnoj kulturnoj baštini regije.
Kasnije, tokom Osmanlijskog Carstva, Kapadokija je nastavila da cveta kao jedna od najvažnijih regija Anadolije.
Danas je Kapadokija upisana na UNESCO-vu listu svetske baštine i svake godine dočekuje milionski broj posetilaca. Sa svojim vilinskim dimnjacima, podzemnim gradovima, pećinskim crkvama i jedinstvenim kulturnim nasleđem, i dalje očarava putnike iz celog sveta.
Kapadokija nije samo turistička destinacija—ona je blago civilizacija, mesto susreta kultura i večni svedok ljudske istorije.